Sinovi tvorca Karađorđeve šnicle ne mogu da zaštite očevo životno delo

Karađorđevu šniclu, remek-delo kulinarstva Milovana - Miće Stojanovića, ličnog kuvara Josipa Broza Tita, nemoguće je zaštititi u Zavodu za intelektualnu svojinu jer za to ne postoje zakonske osnove. “Da smo od svake prodate Karađorđeve šnicle dobijali po dinar, dosad bismo bili milijarderi”, kaže za “24 sata” Milan Stojanović, sin Titovog kuvara koji i danas priprema ovaj specijalitet po originalnoj recepturi u svom restoranu u Zemunu.

Advokat Petar Stojanović, drugi sin legendarnog kuvara, kaže za “24 sata” da su Zavodu za intelektualnu svojinu pre sedam godine predali zahtev za zaštitu autorskog dela.

- Prvo su nas šetali od službe do službe i tražili razne dopune dokumentacije, a kako sam ja bio uporan, objasnili su mi da ne postoji zakonski osnov da Karađorđeva bude zaštićena kao autorsko delo - priča Petar.

Oštetio "Impro" za najmanje pet miliona KM

Policija je Okružnom tužilaštvu u Banjaluci podnijela izvještaj protiv lica sa inicijalima S.S, osumnjičenog za zloupotrebu ovlašćenja u privredi. 
U MUP-u Republike Srpske Srni je rečeno da je osoba sa inicijalima S.S. osumnjičena da je od 2006. do 2010. godine, kao odgovorno lice u prijedroskom preduzeću "Impro", obavljajući funkciju predsjednika Upravnog odbora i direktora te firme, pribavila protivpravnu imovinsku korist za preduzeće "Orion tri" iz Banjaluke, a na štetu firme "Impro". 

Srna nezvanično saznaje da je riječ o Siniši Sukari koji je kod više komercijalnih banaka zaključivao ugovore o različitim kreditnim aranžmanima, u svojstvu žiranta ili sadužnika i tako preduzeće "Impro" oštetio za najmanje 5.000.000 KM , znatno umanjio imovinu firme, te oštetio male akcionare. 

On je preduzeću "Orion tri" omogućio sticanje višemilionske imovinske koristi, u najmanjem iznosu od 4.000.000 KM. 

Na osnovu preduzetih mjera MUP-a i pravosudnih organa Srpske, ranije je donesena privremena mjera zabrane otuđenja ili raspolaganja imovinom lica koja se dovode u vezu sa Sukarom. Riječ je stanu sa ostavom površine 85 metara kvadratnih vrijednosti 170.000 KM u vlasništvu Sanje Sukara, zatim osam vozila u vlasništvu Sanje, Tatjane i Vladimira Sukare, preduzeću "Orion tri", vrijednosti 250.000 KM, kao i zemljištu u vlasništvu Srđana Sukare vrijednosti 50.000 KM. 

Podnesen je i zahtjev Višem javnom tužilaštvu u Beogradu za zabranu otuđenja ili raspolaganja imovinom Sanje Sukare, i to stana u beogradskoj opštini Zvezdara, površine 40 metara kvadratnih u vrijednosti oko 150.000 KM, stana u Mladenovcu, površine 100 metara kvadratnih u vrijednosti 200.000 KM. Nakon toga je donesena privremena mjere zabrane otuđenja ili raspolaganja tom imovinom. 

Preduzeću "Orion tri" i povezanim pravnim i fizičkim licima zabranjeno je i raspolaganje i prometovanje poslovnim prostorom u Robnoj kući "Boska", površine 56,50 metara kvadratnih, vrijednosti 288.788 KM, mašinama iz linije za pakovanje šećera, vrijednosti 37.690 KM, te linijom za pakovanje zrnastih proizvoda vrijednosti 27.713 KM i industrijskim agregatima vrijednosti oko 51.600 KM. 

Ukupna vrijednost imovine nad kojom je stavljena mjera zabrane raspolaganja ili otuđenja se procjenjuje na oko 1.200.000 KM.

Cijena nafte u svijetu konstantno opada, a u BiH raste!

Cijene nafte i benzina u zemljama Balkana posljednjih nekoliko mjeseci konstantno su rasle ili se nisu uopšte mijenjale, dok se istovremeno nisu popravili najvažniji ekonomski parametri poput stope nezaposlenosti, prosječne plate, prosječne penzije i bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Iako posljednjih sedmica cijena naftne i naftnih derivata širom svijeta konstantno opada, prema navodima Ministarstva trgovine Federacije BiH, u ovom entitetu će u narednom periodu ipak doći do porasta cijene dizela i autoplina.
Prema posljednjim podacima sa tržišta naftom i naftnim derivatima do kojih su došli dopisnici agencije Anadolija, cijene nafte u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Evropi su prethodnih sedmica opale ispod 107 i 110 dolara po barelu.
Naftni trgovci u Americi i Evropi posljednjih sedmica su značajno oborili cijenu najvažnije energetske sirovine zbog očekivanja odluke Američke centralne banke (FED) da ublaži, a potom i ukine stimulativni program za pomoć američkoj privredi.
Stimulativna politika FED-a, koja se primjenjuje od izbijanja velike finansijske krize, podstakla je rekordan pad kamatnih stopa u SAD-u, ali i mnogim drugim zemljama, dok bi ublažavanje i ukidanje takvog programa u znatnoj mjeri uticalo i na pojeftinjenje nafte, ali i drugih vitalnih sirovina u svijetu.
Ipak, cijene nafte i naftnih derivata u zemljama Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, posljednjih nekoliko mjeseci konstantno su rasle ili se uopšte nisu mijenjale, dok se istovremeno nisu značajnije popravljali najvažniji ekonomski parametri zemalja regiona poput stope nezaposlenosti, prosječne plate, prosječne penzije i bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Tako je, prema posljednjim podacima na pojedinim benzinskim pumpama u Federaciji Bosne i Hercegovine, već došlo do povećanja cijena eurodizela za pet feninga, pa litar bezolovnog 95 oktana košta 1,20 evra i dizela 1,20 evra.
Od zemalja regiona Balkana, najveće cijene nafte su u Crnoj Gori gdje trenutno cijena benzina 95 iznosi 1,38 i dizela 1,29 evra, što je isto kao i u prethodnih nekoliko mjeseci i ta cijena je skoro kao u nekim bogatim evropskim zemljama.
Nadalje, cijena litre bezolovnog 95 oktana u Hrvatskoj, prema posljednjim podacima BIHAMK-a, iznosi 1,40 evra i dizela 1,31 eura, što je neznatno manje u odnosu na cijene nafte prije nekoliko sedmica.
Takođe, najnovija cijena litre bezolovnog 95 oktana u Albaniji iznosi 1,29 evra i dizela 1,28 evra što je skoro isto u poređenju sa cijenama nafte i naftnih derivata u toj zemlji u proteklih nekoliko sedmica.
Prema posljednjim podacima BIHAMK-a, u Srbiji benzin 95 košta 1,32 evra, koliko košta i litar dizela, što je za nekoliko feninga skuplje u odnosu na cijene ovih derivata prethodnih sedmica.
Od evropskih zemalja, još uvijek najskuplje gorivo toče stanovnici Norveške gdje litar bezolovnog 95 košta 1,92 evra, a cijena dizela je 1,75 evra što je za oko 0,05 evra jeftinije u odnosu na prethodne mjesece.
Takođe, prema posljednjim podacima BIHAMK-a, u Austriji litar bezolovnog benzina 95 oktana iznosi 1,42 evra i dizela 1,35 evra, dok je u Danskoj litar bezolovnog 95 oktana iznosi 1,63 evra i euro dizela 1,44 evra.
Francuzi za litar bezolovnog benzina 95 oktana trenutno plaćaju 1,55 evra i dizela 1,41 evra, što je, isto tako, za nekoliko feninga manje u odnosu na cijene ovih naftnih derivata prošlih mjeseci.
Takođe, prethodnih mjeseci je i u Njemačkoj došlo do pada cijena nafte, pa tako trenutna cijena bezolovnog 95 oktana iznosi 1,61 evra, a dizela 1,39 evra.
I u Švedskoj je u prethodnih nekoliko mjeseci zabilježen značajan pad cijene nafte i naftnih derivata, pa tako litar bezolovnog 95 oktana u toj zemlji košta 1,68 evra, a dizela 1,66 evra.
S druge strane, najniže cijene u Evropi su i dalje u naftom bogatoj Rusiji gdje litar bezolovnog 95 košta 0,73 evra, dok je litar dizela 0,75 evra, što je također za oko tri feninga manje nego prijašnjih mjeseci

Okružni sud Banjaluka: Inspektorkama ukupno dvije i po godine zatvora

Mirjana Јočić i Anita Vrančić, suspendovane inspektorke Republičke uprave za igre na sreću iz Banjaluke, osuđene su danas u banjalučkom Okružnom sudu na ukupno dvije godine i šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja.
Presuda je uslijedila nakon ponovljenog suđenja, pošto je Vrhovni sud RS još ranije ukinuo prvostepene presude suspendovanim inspektorkama.


Prema navodima u presudi Vrančićeva i Јočićeva su od novembra do 7. decembra 2011. godine neposredno ili putem telefona, Naumu Goliću javljale vrijeme i mjesto planiranih inspekcijskih kontrola RUIS-a, znajući da će on te informacije prosljeđivati poznanicima, priređivačima ilegalnih igara na sreću.

Namještena loto sedmica od tri miliona KM izvučena u Banjaluci?

Postoji osnovana sumnja da je loto sedmica Državne lutrije Srbije od čak 181,7 miliona dinara (više od tri miliona KM) , koja je izvučena 15.maja 2012.u Banjaluci bila namještena, prenosi Informer.U službenoj bilješci Uprave za igru na sreću Ministarstva finansija, sačinjenoj 16.maja 2012.navode se tri krupna razloga za sumnju u regularnost izvlačenja loto brojeva!

Na osnovu ovog dopisa policija je prije nešto više od godinu dana pokrenula istragu, ali njeni rezultati do danas nisu bili poznati.

U 38. kolu igra na sreću loto prošlog maja izvučeni su brojevi 3, 5, 9, 16, 21, 27 i 33, a premija je iznosila tačno 171.715.040 dinara (171 milion), što je tada bilo oko 1,6 miliona evra.
Dobitnik, koji je tiket uplatio u Banjaluci do danas je ostao anoniman.

U bilješci Uprave se navodi da su se na sam dan izvlačenja odigrali veoma čudni događaji.

Najprije je tri časa prije početka izvlačenja naloženo da se otvori trezor Državne lutrije Srbije (DLS) i da se vanredno očiste sve loptice.

I tokom samog izvlačenja dobitne kombinacije, koja je direktno prenošena na TV Prva desilo se nešto vrlo čudno.

Naime, izvlačenju brojeva 15. maja 2012. prisustvovali su svi direktori pravne i marketing službe sa svojim saradnicima iz DLS-a, kako bi, kako su rekli, nadgledali cijeli tok odvijanja igre, od preuzimanja materijala do centralnog trezora do završetka izvlačenja na televiziji, što nije uobičajena praksa.

Na kraju dopisa se navodi da je i “novi radnik obezbjeđenja”, tokom transporta neovlašćeno vršljao po lopticama.

Podsjetimo, direktor DLS-a u to vrijeme bila je Tijana Anđelić, kadar Borisa Tadića.
Za vrijeme direktorovanja Anđelićeve, Lutrija je prvi put u svojoj istoriji poslovala sa gubitkom!